Kukolj
Jako mi je zanimljivo kako je fratar u vježbama uveo sliku crvenog maka u polju pšenice. Iako lijepo izgleda, sam po sebi mak, “izaziva glavobolju i nije mu mjesto u žitnici”. U isto vrijeme, nije isto je li opijumski mak ili poljski mak. Jedan ima opijumska svojstva, a drugi nema.
Dapače, kad se izgugla “mak ljekovita svojstva” ovako kaže: “Mak sadrži i vitamine grupe B. Minerali i vitamini ublažavaju razdražljivost i stres, a potiču dobro raspoloženje. Mak se može koristiti i za opuštanje mišića, protiv bolova, za iskašljavanje i liječenje grčeva u abdomenu. Minerali i vitamini maka ublažuju razdražljivost, stres, potiču koncentraciju i raspoloženje.”
Mak u isto vrijeme može biti i loš i dobar i - nepotreban. Jer bilo koji mak ne čini dobroga u žitnici. Ne želiš ga imati u mlinu dok se radi brašno, zar ne? Koliko toga u životu imamo što je li-la. Ili što u jednom aspektu može biti pozitivno (npr. orašasti plodovi), a drugom (alergije ili smanjivanje masti) isto to može biti negativno.
Lagano bi mi bilo razmatrati o kukolju. On je loš, treba ga maknuti, ne treba ga micati dok ne rodi sve i riješeno.
Međutim, što je s travama koje mogu biti i dobre i loše? Je li uopće bitno kada niti tim travama nije mjesto u žitnici? Ne dolazim li u situaciju kompliciranosti kada je jednostavno? Ono što je neki dan bila tema. Treba li biti u žitnici? Ne treba. Onda je “ne”. Jednostavnost.
U potpuno drugom aspektu te trave bi bile ljekovite, korisne za npr. čaj za smirenje ili za obloge. Međutim, u aspektu žita i žitnice nisu dobre. Ne trebaju biti u slici.
Hvala Ti Bože na današnjem uvidu!